Gošća našeg Jutarnjeg programa bila je doktorica Žana Pećanac, specijalista porodične medicine Doma zdravlja „Mladen Stojanović“ Laktaši.
Doktorica Pećanac razgovarala je sa nama o preporukama koje mogu biti od koristi svim građanima u vrijeme ekstremno visokih temperatura.
Zbog izuzetno visokih temperatura i povećane vlažnosti vazduha, zdravstveni rizici ovih dana značajno su izraženiji, upozorava doktorica Žana Pećanac, istakavši u razgovoru za Jutarnji program Radija Laktaši da su posebno ugroženi mala djeca, trudnice, starije osobe, hronični bolesnici, ali i svi koji rade na otvorenom, poput građevinskih radnika i putara.
Kako ističe, visoke temperature opterećuju cijeli organizam. Dolazi do širenja krvnih sudova i pada krvnog pritiska, što može izazvati slabost, malaksalost, pa čak i kolaps. Istovremeno, srce radi ubrzano, što kod starijih osoba i kardiovaskularnih bolesnika povećava rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući i infarkt.
Pojačano znojenje predstavlja prirodan način hlađenja organizma, ali pritom dolazi do gubitka tečnosti i elektrolita, što može izazvati grčeve u mišićima i dehidraciju. Dugotrajno izlaganje sunčevim UV zracima nosi i dugoročne posljedice, poput oštećenja kože, povećanog rizika od razvoja karcinoma kože, ali i oštećenja očnog sočiva i pojave katarakte.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje koriste terapiju za liječenje visokog krvnog pritiska. Zbog mogućeg pada pritiska tokom vrućina, preporučuje se češće mjerenje krvnog pritiska i konsultacija sa porodičnim ljekarom radi eventualnog prilagođavanja terapije.
Doktorica savjetuje da se tečnost unosi redovno, približno dva decilitra svakih pola sata, a najbolji izbor su voda i nezaslađeni napici. Treba izbjegavati gazirana pića, kofein i alkohol.
Boravak na otvorenom, ukoliko nije neophodan, treba izbjegavati u periodu od 10 do 17 časova. Preporučuje se nošenje šešira ili kačketa, lagane pamučne ili lanene odjeće svijetlih boja, kao i korištenje krema sa zaštitnim faktorom od 30 do 50. Prostorije treba provjetravati tokom noći, a tokom dana držati zatvorene prozore i spuštene roletne kako bi se sačuvala niža temperatura u prostoru.
Građani bi trebalo da prepoznaju simptome toplotnog udara, koji se manifestuje visokom tjelesnom temperaturom, grčevima, mučninom, povraćanjem i toplom, suvom kožom. Osobu sa ovim simptomima potrebno je odmah skloniti u hlad ili rashlađenu prostoriju, rashladiti hladnim oblozima na vrat, glavu, pazuhe i prepone, uključiti ventilator, a ukoliko je pri svijesti davati manje količine vode. Ako osoba nije pri svijesti, treba je postaviti u bočni položaj i odmah pozvati hitnu pomoć. Lijekovi za snižavanje tjelesne temperature u slučaju toplotnog udara nisu djelotvorni.
Na kraju, preporučuje se laganija ishrana sa manjim obrocima i izbjegavanje hrane bogate proteinima. Kod bilo kakvih zdravstvenih tegoba ili pogoršanja postojećih oboljenja neophodno je obratiti se ljekaru.
Komentariši